Kategorije
Tko pita - skita!

Društveno poduzeće na ‘Danima poduzetništva’ – što smo zaključili?

Razlog optimizmu postoji, ne zbog najavljenih promjena (kojih nema na vidiku) već zato što je riječ o poduzećima i ljudima koji pokazuju da je moguće biti konkurentan na tržištu rada i usluga te istovremeno odgovarati na goruće probleme u zajednici.

U četvrtak 28.04. u prostorijama Udruge, imali smo priliku poslušati naše goste, Danijelu Kasumović Maružin iz dobro poznatog restorana Punkt i Ozrena Catela iz Centra za društveno poduzetništvo u Labinu. Kao gosti ‘’Poduzetničkih dana’’ iznjeli su nam svoje primjere, iskustva i lekcije uspješnog vođenja društenog poduzeća. Uvodna riječ je pripala suorganizatoru ovog radioničkog susreta, Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije (HUKI) i njihovoj ekipi iz Zagreba. 

Već se na početku pojavio i diskutirao problem terminološke prirode: često ne uviđamo razliku između društveno odgovornog poslovanja i društvenog poduzeća, odnosno društvene odgovornosti i društvenog djelovanja. Maružin (Punkt) i Catela (CDP) su ustvrdili da se korijen tog problema nalazi u manjku  edukacije i senzibilizacije, no da upravo edukacija i senzibilizacija često ostane floskulom kojom se prioretizira menedžerske vještine nauštrb zagovaranja sigurnijih pravnih okvira. To jest, iako senzibilizacija poslodavaca i edukacija radnih instruktora pomaže pri prirodnoj podršci radnika koji su često marginalizirane osobe – ako ne postoji formalna i funkcionalna strategija – ‘’uzalud nam trud’’, zaključuje Maružin (Punkt). 

Tada je spomenut tragičan ishod 450 miliona kuna koji je Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) trebao preusmjeriti za zapošljavanje osoba s invaliditetom, no ‘zbog’ pandemije isto nije ostvareno. Takvi i drugi primjeri deklarativnog podržavanja prava društvenog poduzetništva se pokazuju neučinkovitim, naročito ako imamo na umu – a to su nam i jučerašnji gosti napomenuli – neusklađenost drugih zakona, uspješna provedba te stabilno postojana regulacija i standardiziranost zakonskih regulativa je najbitnija. 

Maružin napominje da za Punkt ‘’vrijedi zakon tržišta a to isto vrijedi i za CDP dodaje Catela. ‘’Usluga i proizvod moraju biti kvalitetni’’ iznose svi sudionici ‘’Poduzetničkih dana’’. Da su Punkt i CDP primjeri dobre prakse, podsjeća i HUKI navodeći još pokoji primjer iz inozemstva i tuzemstva. Vrijedni spomena su; Zadruga Neos iz Osijeka te Fierce Women iz Zagreba, potonji proizvode međuostalom i igru karata sa likovima žena koje su napravili velike pomake za čovječanstvo – karte možete pronaći i u prostorijama udruge ZUM! 

Kroz Punkt je tako prošlo preko 150 radnika, prepoznato je mjesto stručne prakse za učenike i studente a gotovo 70% radne snage čine osobe iz ranjivih skupina. Centar za društveno poduzetništvo iz Labina se može i pohvaliti partnerima i naručiteljima tekstilnih i drugih usluga kod ‘’velikih igrača’’ poput Valamara i Infobipa ali i uspješnim zapošljavanjem velikog broja članova Centra za inkluziju. Oba poduzeća se u konačnici bore promijeniti percepciju osoba sa invaliditetom kao davatelji pomoći a ne isključivo kao primatelji.

Nakon radioničkog djela, uz pitanja Katharine Mikulić, gosti i uzvanici su zaključili kako su hrabrost i snažna volja često najpotrebnije karakteristike za vođenje društveno odgovornog poduzeća no da to nije dovoljno. Razlog optimizmu postoji, ne zbog najavljenih promjena (kojih nema na vidiku) već zato što je riječ o poduzećima i ljudima koji pokazuju da je moguće biti konkurentan na tržištu rada i usluga te istovremeno odgovarati na goruće probleme u zajednici.



		
Kategorije
Čavrljanje

Kako smanjiti stres u školi?

Kategorije
Čavrljanje

Što je to anksioznost?

Kategorije
Tko pita - skita!

!! Europe goes local !!

Agencija za mobilnost i programe objavila je poziv gradovima da se uključe u projekt Europe Goes Local – Supporting Youth Work at the Municipal Level.

Projekt Europe Goes Local najveći je europski projekt u području rada s mladima te se provodi uz financijsku potporu programa Erasmus+ . Provodi se s ciljem poboljšanja kvalitete rada s mladima, posebice kroz jačanje suradnje između ključnih dionika na lokalnoj razini – predstavnika jednica lokalne i regionalne samouprave te osoba aktivnih u području rada s mladima.

Kroz aktivnosti projekta na nacionalnoj i europskoj razini, uključenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave pružat će se kontinuirana višemjesečna stručna podrška pri uspostavu/unaprjeđenju lokalnih sustava rada s mladima, u skladu s individualnim potrebama JLRS-a. Projekt omogućava i osposobljavanje i usavršavanje predstavnika JLRS-a u području rada s mladima kao i umrežavanje sa raznim dionicima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Rok za prijavu je 4. studeni 2021.

Prijavnice te više informacija nalaze se na sljedećoj poveznici:

https://www.mobilnost.hr/hr/natjecaji/otvoreni-poziv-gradovima-za-iskaz-interesa-za-ukljucivanje-u-projekt-europe-goes-local/

Za sva pitanja stojimo na raspolaganju: zum@udrugazum.org ili aleksandra.lera@gmail.com

Više o EGL-u:

Mladi ljudi suočavaju se s većinom društvenih izazova u svojoj okolini, stoga je i potpora njihovoj dobrobiti i samostalnosti uglavnom organizirana na lokalnoj razini. U većini europskih zemlja, odgovornost za rad s mladima u velikoj mjeri počiva na lokalnim političkim i administrativnim strukturama jer su one najbliže mladoj populaciji. Gradovi i općine na mnogo načina utječu na poboljšanje životnih uvjeta mladih – neki kroz podršku organizacijama za rad s mladima, a neki kroz aktivnosti koje sami provode.

Nacionalne agencije za program Erasmus+ i njihovi partneri odlučili su započeti dugoročnu suradnju s ciljem poboljšanja kvalitete rada s mladima posebice kroz jačanje suradnje između različitih dionika u tom području, a u skladu s pravnim osnovama Erasmus+ programa.

Ciljevi projekta:

  • podržati priznavanje i podizanje kvalitete rada s mladima kao dijela lokalne politike prema mladima
  • osnažiti europsku i međunarodnu dimenziju rada s mladima na lokalnoj razini
  • razviti strategije i mjere kojima će nacionalne agencije Erasmus+ programa podržavati rad s mladima
  • doprinijeti razvoju rada s mladima kroz Europsku suradnju u području mladih

Osim što daje svoj doprinos aktivnostima projekta na europskoj razini, Agencija za mobilnost i programe EU koordinira nacionalne aktivnosti i sastanke nacionalne radne skupine koju čine stručnjaci u području rada s mladima. Nacionalne aktivnosti za cilj imaju podržati jedinice lokalne i regionalne samouprave pri unaprijeđenju sustava podrške rada s mladima na lokalnoj razini i to kroz organizaciju osposobljavanja, mentoriranje te razne aktivnosti umrežavanja i uspostavljanja partnerstava na međunarodnoj razini. 

Članovi hrvatske nacionalne delegacije stručnjaka su:

  • Aleksandra Lera (Udruga ZUM)
  • Marko Kovačić (Institut za društvena istraživanja Zagreb)
  • Anton Finderle (Grad Pazin)
  • Mario Žuliček (Udruga gradova)
  • Branimira Penić (Hrvatsko debatno društvo)
  • Tajana Broz (Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, sudionica prvog izdanja nacionalnih aktivnosti projekta Europe Goes Local)
  • Hrvoje Novak (Savjet mladih Krapinsko-zagorske županije)
  • Hrvoje Kovač (Grad Lepoglava)
Kategorije
Čavrljanje

Svjetski dan spolnog zdravlja

Koliko smo zapravo upoznati sa svojim spolnim zdravljem i koliko otvoreno o njemu razgovaramo? Kako ga zaštititi i koje posljedice nosi nebriga o spolnom zdravlju na naše opće zdravlje? I na kraju, gdje se i na koji način možemo više o svemu informirati?

Još 2010. godine globalna organizacija koja se zalaže za promicanje najboljih praksi u području spolnog zdravlja, World Association for Sexual Health (WAS), pozvala je da se svakog 4. rujna obilježava Svjetski dan spolnog zdravlja s ciljem podizanja svijesti javnosti o spolnom zdravlju. Prvi Svjetski dan spolnog zdravlja najavljen je upečatljivom temom „Pričajmo o tome!“ (engl. ”Let’s talk about it!”) koja je označila početak višegodišnje kampanje razbijanja straha i tabua vezanih za teme o spolnom zdravlju.

Unatoč velikim napredcima suvremenog društva, spolno zdravlje se i danas često smatra tabu temom. Tu činjenicu želimo promijeniti i uključiti cijelu populaciju u otvoreni i iskreni razgovor o spolnom zdravlju.

Zato se ove godine u obilježavanje Svjetskog dana spolnog zdravlja uključuje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz kampanju „Nema maženja bez paženja“ u sklopu poučnog projekta Živjeti zdravo. Cilj obilježavanja je skretanje pozornosti svih generacija i pojedinaca, bez obzira na spolnu orijentaciju, na odgovorno spolno ponašanje kako bi se zaštitilo vlastito zdravlje, ali i zdravlje partnera. 

Prije posjeta društvenim mrežama, svakako valja pročitati koje su najčešće zablude o spolno prenosivim bolestima (SPB):

  1. Ako sam jednom imao/la SPB, više ga ne mogu dobiti.

Činjenica: Neke spolne bolesti ostavljaju trajni imunitet i u tom je slučaju ova izjava istinita, ali većina SPB-a ne stvara imunitet. Zato je u većini slučajeva moguće ponovno se zaraziti istim SPB-om.

  1. Koristim dva kondoma odjednom za dodatnu zaštitu.

Činjenica: Dvostruki kondom ne pruža dvostruku zaštitu. Prilikom korištenja dvaju kondoma istodobno veća je mogućnost njihova pucanja zbog trenja, što može dovesti do neželjene trudnoće i prijenosa SPB-a.

  1. SPB mogu izbjeći ako prakticiram oralni ili analni seks.

Činjenica: Bez obzira na vrstu spolnog odnosa, bio on oralni, analni ili vaginalni, može se zaraziti SPB-om.

  1. Kontracepcijske tablete štite me od SPB-a.

Činjenica: Kontracepcijske tablete štite od začeća (trudnoće), ali ne od SPB-a. Njihova je namjena sprečavanje neželjene trudnoće i regulacija hormona.

  1. Po izgledu mogu prepoznati osobu koja ima SPB.

Činjenica: SPB često ne izaziva nikakve simptome te zaražene osobe ne izgledaju niti se osjećaju bolesno, stoga je odgovorno spolno ponašanje iznimno važno.

Sretan Svjetski dan spolnog zdravlja! Mazite se, ali i pazite se.

*preuzeto s: https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/nema-mazenja-bez-pazenja-4-rujna-obiljezava-se-svjetski-dan-spolnog-zdravlja/