Kategorije
Tko pita - skita!

Društveno poduzeće na ‘Danima poduzetništva’ – što smo zaključili?

Razlog optimizmu postoji, ne zbog najavljenih promjena (kojih nema na vidiku) već zato što je riječ o poduzećima i ljudima koji pokazuju da je moguće biti konkurentan na tržištu rada i usluga te istovremeno odgovarati na goruće probleme u zajednici.

U četvrtak 28.04. u prostorijama Udruge, imali smo priliku poslušati naše goste, Danijelu Kasumović Maružin iz dobro poznatog restorana Punkt i Ozrena Catela iz Centra za društveno poduzetništvo u Labinu. Kao gosti ‘’Poduzetničkih dana’’ iznjeli su nam svoje primjere, iskustva i lekcije uspješnog vođenja društenog poduzeća. Uvodna riječ je pripala suorganizatoru ovog radioničkog susreta, Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije (HUKI) i njihovoj ekipi iz Zagreba. 

Već se na početku pojavio i diskutirao problem terminološke prirode: često ne uviđamo razliku između društveno odgovornog poslovanja i društvenog poduzeća, odnosno društvene odgovornosti i društvenog djelovanja. Maružin (Punkt) i Catela (CDP) su ustvrdili da se korijen tog problema nalazi u manjku  edukacije i senzibilizacije, no da upravo edukacija i senzibilizacija često ostane floskulom kojom se prioretizira menedžerske vještine nauštrb zagovaranja sigurnijih pravnih okvira. To jest, iako senzibilizacija poslodavaca i edukacija radnih instruktora pomaže pri prirodnoj podršci radnika koji su često marginalizirane osobe – ako ne postoji formalna i funkcionalna strategija – ‘’uzalud nam trud’’, zaključuje Maružin (Punkt). 

Tada je spomenut tragičan ishod 450 miliona kuna koji je Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) trebao preusmjeriti za zapošljavanje osoba s invaliditetom, no ‘zbog’ pandemije isto nije ostvareno. Takvi i drugi primjeri deklarativnog podržavanja prava društvenog poduzetništva se pokazuju neučinkovitim, naročito ako imamo na umu – a to su nam i jučerašnji gosti napomenuli – neusklađenost drugih zakona, uspješna provedba te stabilno postojana regulacija i standardiziranost zakonskih regulativa je najbitnija. 

Maružin napominje da za Punkt ‘’vrijedi zakon tržišta a to isto vrijedi i za CDP dodaje Catela. ‘’Usluga i proizvod moraju biti kvalitetni’’ iznose svi sudionici ‘’Poduzetničkih dana’’. Da su Punkt i CDP primjeri dobre prakse, podsjeća i HUKI navodeći još pokoji primjer iz inozemstva i tuzemstva. Vrijedni spomena su; Zadruga Neos iz Osijeka te Fierce Women iz Zagreba, potonji proizvode međuostalom i igru karata sa likovima žena koje su napravili velike pomake za čovječanstvo – karte možete pronaći i u prostorijama udruge ZUM! 

Kroz Punkt je tako prošlo preko 150 radnika, prepoznato je mjesto stručne prakse za učenike i studente a gotovo 70% radne snage čine osobe iz ranjivih skupina. Centar za društveno poduzetništvo iz Labina se može i pohvaliti partnerima i naručiteljima tekstilnih i drugih usluga kod ‘’velikih igrača’’ poput Valamara i Infobipa ali i uspješnim zapošljavanjem velikog broja članova Centra za inkluziju. Oba poduzeća se u konačnici bore promijeniti percepciju osoba sa invaliditetom kao davatelji pomoći a ne isključivo kao primatelji.

Nakon radioničkog djela, uz pitanja Katharine Mikulić, gosti i uzvanici su zaključili kako su hrabrost i snažna volja često najpotrebnije karakteristike za vođenje društveno odgovornog poduzeća no da to nije dovoljno. Razlog optimizmu postoji, ne zbog najavljenih promjena (kojih nema na vidiku) već zato što je riječ o poduzećima i ljudima koji pokazuju da je moguće biti konkurentan na tržištu rada i usluga te istovremeno odgovarati na goruće probleme u zajednici.



		

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.