Upiti su poslani sljedećim kandidatima: Borisu Miletiću, Danijelu Feriću, Divni Radolović Rosanda, Ireni Hrstić, Sanji Radolović, Eleni Puh Belci, Filipu Zoričiću, Dušici Radojčić, Mirku Jurkiću i Goranu Matiću
Na odgovore Udruge ZUM, prema redoslijedu odgovora, odgovorili su:
- Filip Zoričić, nezavisni kandidat za gradonačelnika Pule
- Elena Puh Belci, kandidatkinja IDS-a za gradonačelnicu Pule
- Goran Matić, kandidat Radničke fronte za gradonačelnika Pule
- Dušica Radojčić, kandidatkinja platforme Možemo! za gradonačelnicu Pule
- Divna Radolović Rosanda, nezavisna kandidatkinja platforme Idemo! za županicu Istarske županije
Evo što su odgovorili na pitanja od važnosti za mlade i ne zaboravite izaći na izbore 16. svibnja 2021. godine!
1. Što mislite da je gorući problem mladih u Istri te kojim bi brzim potezom pomogli u njegovom rješavanju?
Filip Zoričić:
Problem je težak prijelaz na tržište rada, nemogućnost pronalaska cjelogodišnjeg posla i previše mladih ovisi o sezonskom radu. Prvi potez je osnivanje Ureda za mlade, pri Odjelu za društvene djelatnosti, koji će biti usko povezan sa Savjetom mladih grada Pule te omogućiti lakše i brže povezivanje s tržištem rada, novim inovacijama i potrebama, ali i jasan i konkretan smjer stipendiranja onih zvanja i zanimanja koji su u projekciji potreba Grada.
Elena Puh Belci:
Iskustvo u dosadašnjem radu pokazalo mi je da su gorući problem mladih zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. Grad Pula prepoznao je taj problem i već dvije godine kroz sufinanciranje kamate prilikom kupnje prve nekretnine na području grada Pule pomaže mladim sugrađanima u rješavanju problema stambenog zbrinjavanja.
Također, Pula dugi niz godina podržava i subvencionira mlade poduzetnike i novoosnovana poduzeća. Samo u prošloj godini poduzetnicima je iz Proračuna isplaćeno 2,5 milijuna kuna kroz program “Potpore Pula 2020”.
U 3. poglavlju svog programa Novi iskorak za Pulu prepoznala sam važnost ulaganja u odgoj i obrazovanje te ulaganje u djecu i mlade. Pokrenut ću i novi val rješavanja stambenog pitanja za mlade.
U 4. poglavlju svog programa Novi iskorak za Pulu prepoznala sam važnost jačanja gospodarstva u cjelini kroz različite mjere kao što su potpore za mlade poduzetnike, subvencije za otvaranje novih poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta te provedbe EU projekata koji su u funkciji jačanja poduzetništva.
Goran Matić:
Gorući problem mladih u Istri jest potpuni nestanak stabilnih, sigurnih i dostojanstvenih radnih mjesta, a mladih u gradskim sredinama još i nemogućnost nalaženja svojeg krova nad glavom na ovom podivljalom “slobodnom” tržištu nekretnina. Mi ne želimo biti demagozi, prodavači magle i snova, zato mislim da je važno reći – ne postoji jedan “brzi potez” kojim bi se riješile sve posljedice 30-godišnjih razornih politika pretvorbe i privatizacije, deindustrijalizacije, pogodovanja turističkom i nekretninskom kapitalu.
No tim više je svima očita nužnost radikalnog zaokreta razmišljanja o ekonomiji i društvu, na svim razinama donošenja odluka. I to je, u grubo, ono što RF (nažalost jedini) obećaje: u središte svake buduće odluke vratit ćemo radnu većinu društva, “običnog čovjeka” i lokalnu zajednicu, umjesto “svetih krava” kapitalističke “demokracije”: profita, tržišta, investitora, spekulanata i naravno – takuina političara.
Prostor mi ne omogućava ulaziti u detalje naših programskih mjera, za to bih čitateljstvo svakako pozvao da pročita programe RF-a dostupne na radnickafronta.hr
Dušica Radojčić
Mladi u Istri jednim dijelom imaju slične probleme kao i mladi u drugim dijelovima Hrvatske, a vezani su uz perspektive trajnog i stabilnog zaposlenja, stanovanja te činjenice da nisu dovoljno uključeni u procese odlučivanja, bilo da je riječ o lokalnim komunalnim temama ili o pitanjima kulture, razonode i obrazovanja. Zbog svih tih razloga, ali i zbog činjenice da je neposredno susjedstvo atraktivnija destinacija za život kakvim ga žele, mladi u sve većem broju napuštaju grad i regiju. Ono što bi mogli napraviti jest adresirati gore navedena pitanja uključivanjem mladih u procese odlučivanja i konzultiranja tako da se steknu dugoročnu i stabilnu povezanost sa zajednicom u kojoj su odrasli. Također, nužno je uvesti na različitim razinama obrazovanja programe političke i građanske pismenosti kako bi imali generaciju otpornu na različite oblike političkih manipulacija i kako bi bili svjesniji procesa koji im ne otvaraju dovoljno mogućnosti za normalan rad i život u sredini u kojoj su odrasli.
Divna Radolović Rosanda
Mislim da je gorući problem mladih njihovo zapošljavanje. Ono što se može učiniti odmah izdvojiti sredstva za poticanje zapošljavanje mladih kroz potpore tvrtkama u vidu sufinanciranja dijela doprinosa za svako pojedinačno zapošljavanje mlade osobe, kao i poticanja samozapošljavanja mlade osobe putem potpora kroz program za mlade. Osposobiti postojeće prostore koje se ne koriste u coworking prostore i poduzetničke centre gdje bi mladi zajedničkim radom uz mentore poduzetnike i stručnjake stekli različita znanja i vještine potrebne na tržištu rada.
2. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Savjeta mladih i što očekujete od njega u narednom mandatu?
Filip Zoričić:
Savjet mladih u ovom mandatu ima kvalitetan tim sposobnih mladih ljudi. Želimo da budu još važniji faktor u gradskim odlukama upravo kroz Ured za mlade, ali i da budu prisutni na sjednicama Gradskoga vijeća. Također želimo da Savjet i Ured budu glavni kreatori našeg Centra za mlade na otvorenom i zatvorenom.
Elena Puh Belci
Savjet mladih Grada Pule savjetodavno je tijelo gradske uprave, posrednik između mladih i tijela gradske uprave. Trenutno su članovi Savjeta mladih Grada Pule zanimljiva heterogena skupina, srednjoškolci, studenti, predstavnici udruga civilnog društva, nacionalnih manjina i pomladaka političkih stranaka. Uspješnu suradnju planiram nastaviti i u budućnosti, osluškivati prijedloge mladih i u skladu s njihovim potrebama strateški usmjeravati javne politike od interesa za mlade. Mladi su budućnost našeg predivnog grada i želim da ga razvijaju u skladu s vlastitim potrebama. I u tome će uvijek imati moju punu podršku!
Goran Matić
Moram priznati da nisam previše upoznat s radom Savjeta mladih, što dijelom isto podosta govori. Ne sjećam se da su se ozbiljnije oglasili oko ijednog od ovih ozbiljnih, egzistencijalnih pitanja mladih, koje smo i vi i mi tako precizno locirali: stanovanje i sigurno radno mjesto. Umjesto toga Savjet mladih organizira “inspirativne treninge” s onim rijetkim uspješnim malim poduzetnicima, koji u suštini mlade “uče” da ako žele uspjeti samo “moraju misliti pozitivno i biti vrijedni”. Nažalost, to je bajka. Nasreću, u nju sve manje mladih ljudi vjeruje.
Općenito se stječe dojam da Savjet mladih služi gotovo isključivo za edukaciju ambicioznih mladih stranačkih i/ili menadžerskih kadrova. Dužna čast iznimkama kojih je bilo u svim sastavima, no bojim se da njihova borba neće davati trajne i vidljive rezultate, barem dok se ne promijeni – usudio bih se reći – perverzan nedemokratski način izbora u Savjet mladih. Mnogi niti ne znaju da za Savjet mladih u biti glasaju “stari”, stranački vijećnici u Gradskom vijeću! I to još tajnim(!) glasanjem. To je krajnje nedemokratski proces, svoje bi “zastupnike” trebali birati sami mladi, direktnim izborima u školama, na fakultetima, u mjesnim odborima… To je prva i osnovna stvar koju moramo promijeniti želimo li Savjet mladih kao pravo tijelo zastupanja mladih, a ne poligon za edukaciju novih i uslikavanje starih stranačkih kadrova.
Dušica Radojčić
Savjet mladih smatram važnom institucijom i u idealnim uvjetima trebali bi biti korektivno tijelo gradske uprave. Iako se ponekad pojave zanimljive teme, ostaje dojam da nedostaje dovoljno hrabrosti upozoravati na uzročno-posljedične veze apatije mladih te cijelog niza drugih problema koji se mogu adresirati ukoliko za to postoji politička volja. Dakle, riječima znanstvenika iz serije Chernobyl, dosadašnji rad Savjeta mladih mogao bi se okarakterizirati kao “Not great, not terrible.””
Divna Radolović Rosanda
Rad savjeta mladih kao i aktivnosti koje provode nedovoljno je vidljiv široj javnosti. U narednom razdoblju očekujem veću vidljivost i više aktivnosti prema njihovoj ciljnoj skupini. Angažman Savjeta mladih ću podržati, a posebice se truditi oko poticanja kreiranja sadržaja za mlade koji će ih privući.
3. Mladima je vozački ispit sve skuplji svake godine zbog čega si neki ne mogu priuštiti vozačku dozvolu, a kamo li automobil – kako mislite da bi mogli omogućiti mladima veću mobilnost?
Filip Zoričić
Pula nije veliki grad da bi bila potrebna velika i teška mobilnost, ali smo mišljenja da treba jasno urediti i odrediti biciklističke rute i staze te omogućiti da autobusne linije budu češće, svakih 15 min, a autobusna karta 50 % jeftinija za mlade kako bi češće koristili javni prijevoz.
Elena Puh Belci
Želja mi je Pulu transformirati u moderan grad, poželjan za život, koji raste i razvija se u korak s izazovima svakodnevice. Moj program Novi iskorak za Pulu kroz različita poglavlja nudi niz rješenja koji će mladima omogućiti rješavanje ključnih egzistencijalnih pitanja, stambeno zbrinjavanje, nova radna mjesta, mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, ali i zadovoljstvo jer zadovoljan čovjek je ujedno produktivan i kreativan. Mladi čovjek sa sigurnim radnim mjestom, vlastitom zaradom i riješenom egzistencijom priuštit će si i vozačku dozvolu i automobil.
Goran Matić
Točno tako, ja bih tu još dodao da nemaju svi mladi ni za taksi pri povratku iz izlazaka, pa su često osuđeni da sjedaju u auto s bilo kim tko isti ima, bez obzira na rizike. Mobilnost, posebno mladih, je još jedan izvrsno lociran problem. Srećom, za njega je rješenje jednostavno i očigledno: jačanje sustava javnog gradskog, ali i međugradskog prometa. Radnička fronta se od svog osnutka u Istri, kako na lokalnim izborima 2017. godine, tako i na ovim nadolazećim, jasno i glasno zalaže za pristupačan (po mogućnosti jednom i besplatan), smislen i efikasan javni prijevoz te uvođenje novih, kao i noćnih linija gradskih autobusa koji bi osim šireg centra kvalitetno pokrivao i “prigradska” naselja poput Valmada, Valdebeka, ali i Medulina i Štinjana, itd.
Dušica Radojčić
S obzirom da naša platforma zastupa održiva zelena rješenja, idealno bi bilo bolje riješiti sustav javnog prijevoza unutar grada i na razini županije te raditi na izgradnji bicikilističke infrastrukture s ciljem smanjivanja emisije štetnih ispušnih plinova, ali i prometnih gužvi u ljetnim mjesecima u gradu. Naš je cilj stvoriti optimalnu kombinaciju za kretanje (ekološki i ekonomski aspekt) i ponudom motivirati i usmjeriti građane na određene oblike prijevoza. Cilj nam je postati grad održive mobilnosti, što znači grad s visokim udjelom javnog prijevoza (autobusi, prigradski vlak i/ili tramvaj), do čega ćemo doći stimuliranjem korištenja alternativnih oblika kretanja (biciklizam i pješačenje) te smanjenjem udjela individualnog prijevoza, koji će biti višestruko destimuliran.
Poboljšanje mobilnosti uz smanjenje opterećenosti prometnica, nezgoda i zagađenja uslijed korištenja osobnih vozila, zajednički je izazov svim gradovima. Za smanjenje količine vozila u gradu, potreban je kvalitetan JGP, ali i poticanje korištenja (el.) bicikla i (el.) romobila. To podrazumijeva razvoj biciklističkih staza po cijelome gradu. Sve sporedne ceste, kod kojih postoji ta mogućnost, pretvoriti ćemo u “pristupne ceste” (ceste koje koriste stanari i njihovi gosti), koje će se vezati na glavne tranzitne pravce. “Pristupne ceste” ćemo, gdje je moguće, pretvoriti u jednosmjerne kružne ogranke. Pretvaranjem dvosmjernih u jednosmjerne ulice, oslobađa se jedna prometna traka za pješačku, biciklističku stazu i zeleni pojas, a smanjuje se zagađenje, buka i opasnost od prometnih nezgoda. Glavni tranzitni pravci biti će nositelji JGP-a.
Slijedom navedenog ćemo brzo i jeftino razviti široku mrežu biciklističkih i pješačkih staza. Proširit ćemo biciklističku mrežu prema prigradskim naseljima, plažama i atrakcijama u blizini (npr. Kamenjak), kako bi potaknuli alternativne vrste kretanja prilikom odlaska na rekreaciju, sport i zabavu, kako domicilnog stanovništva tako i turista.
Linije JGP-a obradit ćemo po frekventnosti putnika prema satima, danima i tjednima te u skladu s time organizirati i vozni red i linije. Prilagodit ćemo ih potrebama svakog kvarta, tj. stanovnika i sadržaja koje pojedini kvart ima.
Autobusne postaje ćemo opremiti monitorima koji će prikazivati vozni red i točno vrijeme dolaska sljedećeg autobusa. Cijene putne karte ćemo dovesti na razinu koja će potaknuti građane da javni transport koriste kao primarno sredstvo kretanja gradom. S tim ciljem omogućit ćemo prijevoz bicikala autobusima (u slučaju “naknadnih” loših vremenskih uvjeta), ali i korištenje javnog servisa za najam bicikala korištenjem autobusne putne karte. Autobusne karte moraju vrijediti na određeni vremenski period (npr. 2 h), kako bi se s jednom kartom moglo presjedati bez dodatnih troškova.
Dugoročno, radit ćemo na tome da omogućimo besplatan javni prijevoz na području grada za sve putnike. Sinergijski učinak kojeg planiramo predstavlja neizostavan dio politike kružnog gospodarstva. Smanjimo li potrebu za prvim, drugim ili trećim osobnim automobilom omogućit ćemo obiteljima da sredstva ulože u kvalitetnije uvjete života. Smanjenje prometa osobnim vozilima posljedično će smanjiti broj nesreća (poginulih, povrijeđenih te materijalnih šteta), smanjiti zagađenje zraka, ali i otvoriti grad pješačkom i biciklističkom prometu. JGP je jedno od sredstava kojima planiramo vratiti grad građankama i građanima svih uzrasta. Uz pomoć EU fondova nabavit ćemo manje autobuse na električnu energiju ili vodik, koji bi opsluživali one dijelove grada koji su danas nedovoljno povezani sustavom JGP-a.
Divna Radolović Rosanda
Osim sufinanciranja javnog prijevoza učenicima i studentima potrebno je isto učiniti i za skupine nezaposlenih mladih osoba koje su završili svoje obrazovanje, a uključene su u aktivno traženje posla putem organiziranih radionica i sl.
4. Cijene nekretnina u Istri su iznad svih očekivanja, a novogradnja u Puli ima svoje izazove – kako mislite potaknuti rješavanje stambenih pitanja mladih i mladih obitelji? Smatrate li da bi trebali revidirati uvjete za sufinanciranje prvih nekretnina?
Filip Zoričić
Želimo da se naša djeca vraćaju u Pulu nakon studiranja i da im kroz jasan oblik stipendiranja deficitarnih zvanja i zanimanja ponudimo i riješeno stambeno pitanje. U tom smjeru treba povećati stambeni fond kao i veću iskoristivost gradskih stanova po uzoru na Beč i graditi stanove, javno-privatnim partnerstvom, koji su ekološki, organizacijski i orijentacijski prilagođeni mladim obiteljima uz jeftin dugoročni najam. To nam se čini svrsishodnije od sufinanciranja kamata.
Elena Puh Belci
Već ove godine, revidirali smo u skladu s potrebama mladih sugrađana Odluku o kriterijima i postupku sufinanciranja kamate prilikom kupnje prve nekretnine na području grada Pule.
Sufinanciranje kamate na stambene kredite, osim za kupnju prve nekretnine, proširilo se i na aktivnosti koje se odnose na poboljšanje stambenih uvjeta, odnosno dogradnju ili nadogradnju nekretnine. Ova mjera donesena je s ciljem pomoći mlađim sugrađanima pri rješavanju stambenog pitanja i primjenjuje se od 2020. godine.
Inicijativa je potekla od predstavnika mladih. kroz proces otvorenog dijaloga i međusobnog uvažavanja. Odluke se donose u skladu s potrebama mladih, a mladi su najbolji izvor konstruktivnih prijedloga. Bit ću uvijek spremna saslušati i podržati mlade jer želim da Pula bude pozicionirana na samom vrhu liste gradova poželjnih za život!
Goran Matić
Iako smo bili svjesni da bi to moglo onako “na prvu” biti nepopularno, Radnička fronta je već više puta, i u Saboru i u medijima, otvoreno kritizirala modele stambene politike temeljene na sufinanciranju troškova kreditnih zaduživanja. Kao prvo, iz te politike je u startu isključena velika većina mladih koja uopće ne može dignuti kredit jer rade na nestalnim, nesigurnim, i slabo plaćenim poslovima. Ako uopće rade. Nadalje, stručna istraživanja potvrđuju kako takve politike stambenu krizu ne rješavaju, nego čak pojačavaju.
Istraživanje HNB-a je pokazalo kako sufinanciranje kredita direktno utječe na rast cijena nekretnina, čak u mjeri koja daleko nadmašuje iznose tih subvencija. Tako da te mjere pogoduju isključivo bankarskom, građevinskom i nekretninskom kapitalu. Za mlade i lokalne zajednice one su štetne i kontraproduktivne, čak i kada nisu samo kozmetičke kao u slučaju Grada Pule, kada su kriteriji postavljeni realno i kada se na njih mladi uistinu i javljaju u iole relevantnom broju. Takve (neo)liberalne stambene politike, fokusirane na princip vlasništva, rezultiraju isključivo time da podižemo veće kredite kako bismo platili skuplje stanove.
Umjesto toga, RF se bori za izgradnju snažnog javnog stambenog fonda za dugotrajne i stabilne najmove, po potrebi i doživotne i nasljedne. Meni recimo uopće nije bitno da “imam” svoj stan, bitno mi je da mogu računati da ću imati stabilan krov nad glavom, a ne da se moram seliti svakih par mjeseci iz nečijeg privatnog smještaja i tražiti novog stanodavca koji, po mogućnosti, stan ne izdaje “do 15.6.” i još k tome prima kućne ljubimce (ili danas-sutra djecu) u svoje sveto “privatno vlasništvo”. “
Dušica Radojčić
Najkraće govoreći treba raditi na javnoj stanogradnji i stambenoj politici tako da se kontinuirano povećava fond javnih stanova za najam. Tržišna utrka u ovom polju kreirala je ogroman pritisak na mlade i njihove obitelji. Subvencije ne rješavaju problem, problem se jedino može riješiti tako što će se graditi stanovi u javnom vlasništvu, a najamnine utvrđivati prema imovinskom kriteriju. Povećanje izgradnje javnih stanova i niske cijene najma s vremenom će utjecati na smanjenje cijena stanarina i privatnih iznajmljivača u gradu. Jedan od poželjnih načina gradnje stanova je i putem stambenih zadruga. To je od nas relativno nepoznat, postoje neki primjeri u sjevernoj Hrvatskoj, ali vrlo popularan način stanovanja u EU koji omogućava stanovanje po dvostruko nižim cijenama od tržišnih.
Stambena kriza posebno pogađa mlađu populaciju: 70 do 80% osoba od 18 do 34 još živi s roditeljima, ne mogu naći posao , pa ni kupovati nekretnine. Cijena nekretnina je dosegla je, pak, najviše razine. Subvencionirani stambeni krediti postižu suprotan učinak od željenog i dovode do porasta cijene nekretnina i zaduživanja kreditima. Praksa subvencioniranja stambenih kredita ima loše posljedice: veliki dio javnog novca završi kod banaka i prodavatelja nekretnina. Radi se o promašenoj stambenoj politici koja dovodi do porasta cijena i to više baš u vrijeme dodjele kredita. Subvencija nije dostupna onima koji nisu radno sposobni i ne uzima u obzir da mladi rade kratkoročno i prekarno.
Zato je potrebna strategija održivog financiranja javne i neprofitne izgradnje, u čemu glavnu ulogu ima grad. Subvencionirani najam stana (do potpunog oslobođenja plaćanja) trebalo bi prakticirati za mlade stručnjake deficitarnih profesija kako bi se spriječio njihov odlazak u inozemstvo ili privukli u naš grad.
Divna Radolović Rosanda
Problem stambenog pitanja mladih i mladih obitelji u Istri dublji je problem koji se mora rješavati sustavno. Turizam je utjecao na porast cijena nekretnina. Svakako je potrebno poticati i sufinancirati kupnju ili izgradnju prve nekretnine ili dogradnju postojeće u vlasništvu roditelja, fin.učestvovati u izgradnji novih zgrada kako bi krajnja cijena mladima bila prihvatljiva.
5. Svjedoci smo kako mladi sve teže dobivaju ugovor na neodređeno, a osobito u javnom sektoru čiji su osnivači gradovi i županija – kako mislite potaknuti zapošljavanje na neodređeno kako bi se mladi mogli osamostaliti?
Filip Zoričić
Mislim da mladi danas ne teže tome da imaju ugovor na neodređeno i da rade u javnom sektoru. Grad treba biti partner na način da osnuje Centar za razvoj startupova, Centar za inovacije i Poduzetnički centar, kako smo i naveli u našem Programu, i da sami razvijaju svoju kreativnost i inovativost. Slobodnim radom će se zasigurno prije osamostaliti, ali i osjećati zaslužno.
Elena Puh Belci
Iskustvo u dosadašnjem radu pokazalo mi je da je problem mladih zapošljavanje. Naš obrazovni sustav nije u skladu s tržištem rada, to je nacionalni problem, a u svom javnom djelovanju apelirat ću da se navedeni problem riješi.
U 3. poglavlju svog programa Novi iskorak za Pulu naglasila sam važnost daljnjeg ulaganja u odgoj i obrazovanje te ulaganja u djecu i mlade. Prošireni kapaciteti i nova infrastruktura u području sporta, zdravstva, kulture, obrazovanja omogućit će nova radna mjesta, zanimljivije okruženje poželjno za rad, veće zadovoljstvo zaposlenika i korisnika i u konačnici prosperitet.
U 4. poglavlju programa Novi iskorak za Pulu izdvojila sam važnost jačanja gospodarstva u cjelini kroz različite mjere kao što su potpore za mlade poduzetnike, subvencije za otvaranje novih poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta, provedbe EU projekata koji su u funkciji jačanja poduzetništva, osnivanje novog Coworkinga za poduzetnike te digitalizaciju čime ćemo upravo poduzetnicima omogućiti snažnu povezanost s okruženjem i „svijet na dlanu“.
Goran Matić
Iznimno je važno istaći kako ta situacija nije rezultat nekih vanjskih, nepromjenjivih prilika, ili što bi se reklo u narodu: nije bogom dana. Radi se o svjesnom izboru naših vladajućih da provode ideološku dogmu – neoliberalnu politiku “liberalizacije” tržišta rada i “fleksibilizacije” radnih mjesta, a sve s jednim jedinim ciljem – što više “uštjedeti”. Problem je rješiv vrlo jednostavno: kao što oni biraju izbjegavati zapošljavati na neodređeno, RF će birati izbjegavati zapošljavanje na određeno.
Što se privatnog sektora tiče, i tu ćemo nastojati promijeniti stvari na sve moguće načine koji nam stoje na raspolaganju. Inzistirat ćemo na pravim i strogim kontrolama radničkih prava, a u svim nabavama, natječajima i pozivima posebno bodovati stupanj poštivanja tih prava od strane poduzetnika. Na slične načine poticat ćemo i osnivanje i poslovanje kooperativa (zadruga) i poduzeća u radničkom suvlasništvu jer se pokazalo kako se – u usporedbi s privatnim poduzećima i korporacijama – radi o organizacijskom obliku puno usmjerenijem na zdravo radno okruženje i otpornijem na krize te hirove kapitala.”
Dušica Radojčić
Nažalost, prekarni uvjeti rada, tj. rad na određeno uz kratke ugovore jedan su od glavnih problema s kojima se mladi danas susreću jer onemogućuju dugoročno planiranje, kreditnu solventnost te su uzrok mnogih frustracija. Prekarni mladi radnici nisu uglavnom upoznati sa svojim radničkim pravima i ne poznaju mogućnosti sindikalnog organiziranja. Moć poznavanja vlastitih prava je ključ za izlazak uz ralja prekarijata. Možemo! želi uvesti edukaciju mladih o njihovim radnim pravima i onemogućiti agencijski rad koji se plaća javnim novcem (koji zapošljava upravo prekarne radnike) te u javnim nabavama kao jedan od uvjeta za tvrtke koje se takmiče za dobivanje poslova postaviti kriterij stalno zaposlenih radnika.”
Divna Radolović Rosanda
To je velik i gorući problem u cijeloj državi pa i u Istri. On se mora rješavati sinergijom svih jedinica lokalne samouprave, županije i poduzetnika. Skratiti zakonski rok zapošljavanja na neodređeno vrijeme.
6. Sveučilište u Puli dobiva sve veći značaj pretvarajući Pulu, između ostalog i u grad za studente. Kako mislite da bi se Grad trebao postaviti prema njegovom razvoju u budućnosti?
Filip Zoričić
Sveučilište mora biti još bolji partner Gradu i obratno. Pula se treba razvijati u smjeru osnivanja novih studija, Medicinskog fakulteta, arheologije, arhitekture, inovacija, IT sektora i tu vidimo ogroman resurs. Grad tu može i mora pomoći infrastrukturno i zasigurno bismo time povećali broj studenata u gradu.
Elena Puh Belci
Sveučilište u Puli ima devet sastavnica, šire se smještajni kapaciteti, povećavaju sadržaji za studente, poboljšavaju uvjeti za učenje i življenje. U Novom iskoraku za Pulu navela sam koliko je ulaganje u djecu, mlade i infrastrukturu važno. Planiram sa svojim suradnicima ostvariti niz ciljeva kojima ćemo Pulu učiniti poželjnim gradom za život, studiranje i rad. Međusektorskom suradnjom, uvođenjem novih stipendija za studente, podrškom strateškim projektima od interesa za javno dobro, osluškivanjem želja studenata planiramo razvijati naše Sveučilište i studentski centar po uzoru na najmodernije europske gradove.
Goran Matić
Zbog autonomije sveučilišta, Grad se ne može previše uključivati u samu strategiju razvoja Sveučilišta, što je i dobro. Međutim, postoji cijeli niz rješenja kojima Grad može poboljšati kvalitetu življenja i studiranja u Puli. Prvenstveno, to je svakako rješavanje stambene politike. Spomenuo sam već probleme s pronalažnenjem sigurnog krova nad glavom tijekom cijele godine, što pogađa i veliki dio studentske populacije. Tako studenti prolaze dodatni stres u vrijeme kada bi se trebali najviše koncentrirati, za vrijeme ljetnog i jesenskog ispitnog roka jer se moraju iseljavat iz svojih stanova zbog turističke sezone. Takve prakse imaju i svoje dalekosežne socijalne posljedice, jer si s jedne strane skuplje stanove koji se izdaju kroz cijelu godinu mogu priuštiti samo oni studenti s roditeljima „dubljeg džepa“, dok s druge strane, zbog toga što ljeti nemaju smještaj, “siromašniji” studenti ne mogu niti iskoristiti pogodnosti primorskog grada, tj. zaraditi džeparac kroz sezonske poslove. Jedino strukturna promjena stambene politike u gradu omogućit će dolazak, ali i ostanak studenata u Puli.
Druga ključna stvar je infrastruktura samoga Sveučilišta. Sveučilište raste, novi programi se otvaraju, međutim ulaganja u popratnu infrastrukturu su mala i fokusiraju se isključivo na znanstveno-istraživački dio, dok se studenti gužvaju u malim i suvremenom školstvu neprilagođenim učionicama. Za vidjeti je kako će se transformirati prostor bivše mornaričke bolnice u sveučilišne svrhe, a na Gradu je svakako da i financijski sudjeluje u obnovi zastarjele zgrade. Nadalje, pitanje Sveučilišne knjižnice mora se staviti hitno na dnevni red. Uz staru i derutnu zgradu u kojoj se nalazi njezino sjedište, građa knjižnice nalazi se na još šest lokacija raštrkanih po čitavom gradu, što onemogućava njezino očuvanje i kvalitetan rad na njoj. Iako je prvenstveno na Sveučilištu da planski razvija svoju infrastrukturu, Grad tu kao partner mora pripomoći na sve načine, bilo davanjem gradskog zemljišta za izgradnju potpuno nove zgrade dostatne za sve potrebe, bilo prenamjenom gradske imovine u svrhu preseljenja.
Za kraj, iako se i tu radi o ingerenciji Sveučilišta i nadležnog Ministarstva, važno je naglasiti da se Radnička fronta zalaže za jednak razvoj svih studijskih smjerova, neovisno o njihovoj tržišnoj isplativosti. Protiv smo daljnje komercijalizacije školstva te vjerujemo da pravo akademsko samoostvarenje svakom studentu može omogućiti samo javno financirano, tj. za krajnjeg korisnika besplatno, visoko školstvo i raznovrsni programi gdje će svaki student moći izabrati studij po svojemu afinitetu.
Dušica Radojčić
Sveučilište može biti važan pokretač razvoja grada, no iznimno je važno kako svoju ulogu u tom procesu vidi i samo Sveučilište, ne samo grad. Naime, ideja sveučilišta nije samo da bude edukacijski centar za buduće radno mjesto, već i da bude generator humanističkih, građanskih i kritičkih kapaciteta zajednice. U tom smislu Sveučilište mora biti glas razuma gdje djelatnici upozoravaju na štetne prakse i projekte, dok su studenti i studentice generatori novih ideja i rješenja koje nadilaze različite probleme. Dakle, nužno je da Sveučilište ne uspostavi samo suradnju s predstavnicima lokalne vlasti ili s privatnim sektorom, već je od iznimne važnosti i da uspostavi suradnju s civilnim sektorom i nezavisnom kulturnom scenom radi dizanja gore spomenutih kapaciteta.
Našem sveučilištu treba pomoć i da bude vidljivije ono što su znanstvenici otkrili (Puli nedostaju javne tribine, otvorene rasprave u kojima znanstvenici o svojim istraživanjima govore lokalnom stanovništvu), ali i da znanstvenici od Grada čuju za prioritetne probleme koje vape za rješenjima. Studenti i njihovi mentori često dolaze do izrazito kvalitetnih TEORIJSKIH rješenja, ali gradska uprava koja zaista surađuje s fakultetima dobre ideje kroz praktičan rad pretvara u EKSPERIMENTE. Danas je sva inovativnost gurnuta u tzv. startup scenu, studenti moraju tražiti investitore, svaka ideja mora biti komercijalna da bi se osigurali potrebni resursi…
7. Kladionice i casina sve se češće izjednačavaju s duhanskom industrijom, koji je vaš stav prema njima – bi li trebali smanjiti njihovo oglašavanje te jeste li spremni povući neke poteze u tom smjeru?
Filip Zoričić
Zakon o igrama na sreću ne ide u dobrom smjeru i to nas žalosti. No, taj dio je na državi. Casina i kladionice ne smiju biti u blizini škola i vrtića, a u Puli je to pretjerano. Moramo se kao grad zaštitnički postaviti po tom pitanju, maksimalno koliko možemo. Na gradskim javnim površinama se zasigurno neće oglašavati. Pula je grad djece, a ne kocke.
Elena Puh Belci
Navedeno je svakako postalo veliki problem današnjice. U svom javnom djelovanju utjecat ću na zakonodavca da zabrani otvaranje kockarnica i kladionica u neposrednoj blizini odgojno-obrazovnih institucija. Republika Hrvatska trebala je još prošle godine donijeti odgovarajući zakonodavni okvir kojim bi se osigurala jednaka zaštita svoj djeci i Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica, od čega se na državnoj razini na kraju i odustalo.
Grad će u slučaju potrebe apelirati prema Državnom inspektoratu da u suradnji sa policijom kontrolira ulazak maloljetnika u kladionice i casina. Provodit će se i intenzivnije aktivnosti kroz Vijeće za prevenciju kriminaliteta Grada Pule.
Goran Matić
“Apsolutno, ovisnost o kocki jedno je od najvećih zala koja razara naša društva, a predatorskih praksi te industrije nisu pošteđeni ni oni najmlađi. Sve veći broj zajednica to prepoznaje, diljem svijeta se formiraju građanske/kvartovske inicijative koje se bore protiv takvog utjecaja u svojim susjedstvima i zajednicama. Iskreno, nismo još razmišljali o konkretnim potezima na tom planu, ali kao i pri odlučivanju o bilo kojem problemu, svakako ćemo u predlaganje i odlučivanje o rješenjima uključiti sve stanovnike i cijelu zainteresiranu te stručnu javnost, kroz strukturiran i transparentan demokratski proces.
Dušica Radojčić
“Ovisnost o klađenju može stvoriti veliki problem za pojedinca i za njegovu neposrednu okolinu. Osim što bi trebalo dosljedno i bez iznimaka provoditi stroga pravila da se casina i kockarnice ne nalaze blizu osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, mišljenja sam da bi se na ulazima u kockarnice trebao obavezno nalaziti natpis o štetnim posljedicama kockanja, otprilike u istom omjeru kao što i stoje upozorenja o posljedicama pušenja na kutijama za cigarete i duhan.
Divna Radolović Rosanda
Rad kladionica i casina propisan je zakonskim regulativama iako sam stava da se te djelatnosti ne bi trebale oglašavati ili da bude zastupljeno u manjoj mjeri.
8. Kako vidite razvoj Rojca i njegovu budućnost? Kako biste Vi riješili problem neiskorištenih prostora u Rojcu?
Filip Zoričić
Rojc je najkreativniji dio grada i smatramo da treba postati javna ustanova kako bi se bolje uredili odnosi oko najma (cijena 1 kn po kvadratu mora ostati) i eventualnih podnajmova prostora, a neiskorištene prostore ponuditi onima kojima treba, jer ne znamo pravu i cjelovitu situaciju. Programi iz Rojca trebaju postati i svakodnevica događanja u centru grada kako bismo oživjeli starogradsku jezgru.
Elena Puh Belci
Društveni centar Rojc, dom je civilnog sektora grada i jedinstveni primjer javno-civilnog partnerstva. U ovom trenutku, svi prostori u Društvenom centru Rojc dodijeljeni su udrugama civilnog društva koje djeluju u različitim područjima. U budućnosti se planira raspisati novi natječaj za dodjelu prostora u skladu sa stvarnim potrebama udruga, s ciljem maksimalne iskorištenosti. Također, planiramo opremiti pojedine prostore za zajedničku uporabu kao što je primjerice Dnevni boravak i prostor zajedničke radionice koja se oprema kroz projekt “ROJC Razvijamo-Omogućavamo-Jačamo-Cijenimo” i sredstvima iz Proračuna Grada Pule za 2021. godinu.
Goran Matić
“O problemu neiskorištenih prostora u Rojcu se govori već godinama, no isto toliko dugo se govori i o rješenju u vidu “revizije ugovora” korisnika, odnosno čekalo se da stari ugovori isteknu i da se krene u izradu i potpisivanje novih, pri čemu bi se vršila selekcija aktivnih i neaktivnih korisnika. Mislim da su ti ugovori već istekli, no da će se s revizijom vjerojatno pričekati da se dovrši tranzicija DC Rojc-a u javnu ustanovu. Svakako treba gledati da formulacije novih ugovora ne dopuste da se situacija s nekorištenim prostorima ponovi te da bi trebali poticati zajedničko korištenje prostorija jer imam osjećaj da je jedan od tinjajućih problema Rojca upravo i to zatvaranje svakog u “svoju” sobu.
Bit će zanimljivo pratiti tijek i posljedice navedenog procesa transformacije u javnu ustanovu, on će svakako otvarati neke nove prilike, ali i skrivati neke zamke i probleme. Ja se nadam da će “ljudi iz Rojca”, kako si mi tamo volimo tepati, nastaviti sa širenjem autonomije mišljenja, djelovanja i upravljanja, no sasvim je realan i suprotan scenarij. Autonomiju ne smijemo izgubiti, moramo je samo širiti, ona je duša napretka Rojca, kao i svake scene.”
Dušica Radojčić
“Budućnost Rojca se nalazi u formiranju javne ustanove u obliku javno-civilnog partnerstva između Saveza udruga Rojca i Grada Pule. Ustanova bi imala dvije osnovne zadaće :
- osigurati kvalitetan servis za korištenje prostora zgrade DC-a Rojc organizacijama civilnog društva, inicijativama građana i pojedincima za njihovo društveno-korisno djelovanje
- osigurati razvojne projekte koji će unaprijediti raznolikost i održivost ukupnih kapaciteta i resursa DC-a Rojc u svrhu ostvarivanja temeljne misije.
Grad Pula trebao je već dosada napraviti reviziju načina korištenja dodijeljenih prostora, ali to nije učinio (s ciljem maksimalnog iskorištavanja potencijala prostora koji postoji u Rojcu). Stoga je tu zadaću prepustio javnoj ustanovi za čije bi se osnivanje, prema riječima predstavnice Grada, tijekom 2021. trebale stvoriti pretpostavke, a ustanova započeti s radom 2022. Zadatak ustanove bio bi, između ostalih, utvrđivanje pravednih i jasnih kriterija za dodjelu prostora u Rojcu, revizija dosadašnjeg načina korištenja prostora u Rojcu, produljenje postojećih i sklapanje novih ugovora za korištenje prostora na temelju javnog poziva za iskaz interesa. Proces osmišljavanja i zagovaranja formiranja javne ustanove vodila je predstavnica Zelene Istre, sada kandidatkinja za gradonačelnicu Možemo! Pula.”
9. Kakav je vaš stav prema Centru za mlade u Puli te što bi očekivali od njega u narednom razdoblju? Koje mjere i poteze biste poduzeli kako bi se osigurao kvalitetan “rad s mladima”?
Filip Zoričić
Jedan od naših kapitalnih projekata je Centar za mlade. Uzor nam je grad Bristol i tamošnji koncept dinamičnog, sadržajnog i kreativnog prostora u bivšoj zgradi Italuniona u Šijani. kako smo i naveli, Ured za mlade i Savjet bili bi, uz e-referendum mladih, kreatori Centra kao i centar za mlade na otvorenom, na više gradskih površina.
Elena Puh Belci
Grad Pula kroz Programe javnih potreba u kulturi i društvenim djelatnostima dugi niz godina podržava kvalitetne programe mladih i za mlade. To se u još većem obimu planira nastaviti u narednim godinama.
Jačati kapacitete Info centra za mlade u suradnji sa Savjetom mladih Grada Pule, jedan je od ključnih ciljeva u narednom razdoblju koji ću svakako podržati. Pula već sad ima niz prostora koji su dostupni mladima za druženje, učenje i rad na zajedničkim projektima. Tu prevenstveno mislim na Dnevni boravak u Društvenom centru Rojc, prostor Udruge ZUM na adresi Flavijevska 8, prostor Gradske knjižnice i čitaonice Pula, ali i prostor Multimedijalne knjižnice za mlade u Smareglinoj ulici koji ćemo adaptirati i opremiti do kraja godine. U pripremi je izgradnja polivalentnog centra Mehanika koji će mladima služiti kao pozornica, učionica i mjesto za razvijanje kreativnih potencijala.
Goran Matić
Moram priznati da sam u zadnje vrijeme slabije upoznat s vašim radom. Što zbog toga što polako ispadam iz ciljane demografije, što zbog korona primirja, a što zbog smanjenenog financiranja i neizbježnog smanjenja vidljivosti. Sjećam se da ste nastojali mlade potaknuti na razmišljanja i rasprave u bitnim i ozbiljnim društvenim temama, a time i o svojoj ulozi i mjestu u društvu. To je vrlo bitan društveni rad koji zaslužuje punu potporu Grada i Županije, ali bez njihovog uplitanja u upravljanje, a kamoli kadroviranje. Znači slično kao za Rojc, puna podrška i – puna autonomija!
Dušica Radojčić
Centar za mlade je dobrodošao ako će pratiti dvije temeljne odrednice. Prva je ona koja mladima ne pristupa paternalistički i kao problem i koja kroz takav centar želi uspostaviti nadzor nad mladima, već koja mladima pristupa kao resursu i koja polazi od ideje da mladi upravljaju prostorom i kreiraju sadržaje i programe. Druga odrednica je ona da centar gradi duh stvaralaštva okrenutog prema zajednici, ne prema individualnim potrebama, odnosno Centar za mlade ne smije biti još jedan poduzetničko-kreativni hub “izvrsnosti” već prostor stvaralačke rekreacije bez natjecateljskih i tržišnih imperativa.”
10. Što ste Vi napravili da povećate izlaznost mladih na ovim izborima?
Filip Zoričić
Naš tim koji je radio program za mlade uglavnom su mladi ljudi ili ljudi koji dolaze iz sektora okruženog mladima i najbolje poznaju potrebe i stanje mladih u našem Gradu. Vjerujemo da će ta prepoznatljivost ljudi iz našega time biti motivacija, s povjerenjem koji su izgradili u komunikaciji s njima, da baš mi možemo ostvariti to da Pula postane Grad mladih.
Elena Puh Belci
Moj program Novi iskorak za Pulu kroz različita poglavlja nudi mladima odgovore na niz izazova s kojima se danas susreću. Podrška mom program nudi nove sadržaje i novi iskorak u bolju budućnost u koju su uključeni mladi!
Goran Matić
RF ne raspolaže niti približno dovoljnim sredstvima da bi radio takve segmentirane analize i posebne strategije prilagođene pojedinačnim “demografijama”, a sve i da imamo, sumnjam da bismo ih radili jer smo uvjerenja kako moramo govoriti istinu, a ne “ono što ljudi žele čuti”. Naš program mora jasno govoriti za sebe radnoj većini društva. No ako je suditi prema Vašim pitanjima, glavni problemi mladih su upravo glavni problemi na koje se fokusira i RF na ovim lokalnim izborima: dostojanstveno radno mjesto, krov nad glavom i javni prijevoz. To ne čudi jer je poznato kako sve navedeno najteže pogađa upravo mlade.
Mislim da je neizlaznost generalno, pa tako i mladih, dobrim dijelom uzrokovana osjećajem da glasanjem ne mogu “ništa promijeniti”. Za to je uvelike kriva i većina političkih opcija, koje su odreda “zarobljene” u razmišljanja “unutar okvira” kapitalizma, jer je za baš sve njih on – neupitan. Za nas na ljevici nije, mi se usudimo razmišljati i “izvan okvira” te tako u principu jedini omogućavamo pravu promjenu. Nadamo se da će to u godinama koje dolaze prepoznavati sve više naših sugrađana svih dobi, pa tako i mladih. Osim toga, za one kojima je i to bitno, naša kandidatkinja za dogradonačelnicu, Tajana Ilić, upravo puni 28 godina, a nisam ni ja sa svojih 39 baš tako star. 🙂
Dušica Radojčić
Naglasili bi važnost ne samo izlaska na izbore, nego nužnosti aktivnog praćenja političkih odluka na svim razinama upravljanja jer jedino tako mogu stvoriti kvalitetan pritisak prema akterima na sceni da donose odluke koje izravno utječu na kvalitetu njihovog življenja u gradu. Izlaznost bi se povećala kad bi u školama postojao kvalitetni program građanskog odgoja i obrazovanja. Bez takvog odgoja, mladima je lako manipulirati.”
Divna Radolović Rosanda
Podizanje svijesti mladih da aktivno sudjeluju u izborima je cilj kojim težimo. Uključivanjem mladih ljudi u naše izborne liste direktno utječemo na njhovo sudjelovanje u izborima. Na taj način mladi ljudi promoviraju svoje djelovanje i kod svojih vršnjaka upoznajuči ih sa njihovima pravima te mogućnostima utjecaja na promjene u društvu.
11. Svjedoci smo uspješnih firmi poput Infobipa koji su kretali u inovacije i poduzetništvo kao mlade osobe – što mislite poduzeti kako bi poticali takve inicijative te za koju godinu imali više takvih priča?
Filip Zoričić
Već smo odgovorili gore da Grad treba biti partner na način da osnuje Centar za razvoj startupova, Centar za inovacije i Poduzetnički centar, uz Ured za mlade i Centar za mlade, kako smo i naveli u našem Programu, i da sami razvijaju svoju kreativnost i inovativost, uz jasne financijske, infrastrukturne i organizacijske potpore.
Elena Puh Belci
U 4. poglavlju programa Novi iskorak za Pulu prepoznala sam važnost jačanja gospodarstva u cjelini kroz različite mjere kao što su potpore za mlade poduzetnike, subvencije za otvaranje novih poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta, provedbu EU projekata koji su u funkciji jačanja poduzetništva, osnivanje novog, modernog Coworkinga za poduzetnike, digitalnu transformaciju I jačanje ICT industrije, uvođenje modernih tehnologija I inovacija, ciljano stimulirati gospodarski razvoj te gradsku imovinu maksimalno iskoristiti u funkciji razvoja gospodarstva.
Kroz gotova sva poglavlja svog Programa navodim važnost ulaganja u infrastrukturu (poduzetničku, sportsku, odgojno-obrazovnu, logističku, zdravstvenu) koja ja važan preduvjet za pokretanje poduzetničkih aktivnosti te zdravi rast i razvoj zajednice u kojoj živimo.
Goran Matić
Mislim da je jasno kako je jedino što realno možemo učiniti po tom pitanju – ulagati u razvoj kvalitetnog obrazovanja na svim razinama i u to da ono bude dostupno svima. No sasvim je nerealno graditi očekivanja da će nam se ekonomija bazirati na proizvodnji genijalki i genijalaca te nepresušnom obilju ingenioznih inovacija. Neće, nigdje se na tome ne bazira. Genijalci su rijetki, inovacije također. Osim toga, treba biti u najmanju ruku oprezan i s izgradnjom “kulta poduzetništva”, gdje se polako nameće uvjerenje kako je maltene jedini kriterij uspjeha ili samoostvarenja, pa gotovo i jedina moralna stvar – postati poduzetnik. Ne žele svi mladi biti poduzetnici i to je sasvim u redu, a sve i da žele – teoretski ne možemo svi biti poduzetnici. I javni sektor treba “genijalce” i “inovatore”, motivirane i vrijedne mlade ljude, koji – poput nas u RF-u – svoje samoostvaranje ne vide u “hrpi para”, nego u pozitivnom doprinosu svojem društvu i lokalnoj zajednici.
Dušica Radojčić
Poticat ćemo, financijski i na druge načine tvrtke u privatnom i javnom sektoru na ulaganja u zelene tehnologije i proizvodnju proizvoda i usluga kojima Pula želi biti primjer za ulaganja u kružnu ekonomiju i otvaranje zelenih radnih mjesta (proizvodnja proizvoda iz otpadne plastike, drva i sl), IT zelena rješenja za gospodarenje otpadom i smanjenje emisija stakleničkih plinova, IT rješenja za pametne gradove i sl.
Cilj je izraditi gradsku politiku, mehanizme i linije financiranja za istraživanje i razvoj te za razvoj zelenih inovacija i tehnologija te stvaranje gradskog institucionalnog okvira, procedura i programa pružanja potpore. Cilj nam je uspostaviti i provesti program transformacije Pule u zeleni i moderan grad za 21. stoljeće. Europska Komisija putem Zelenog plana i Plana za oporavak i otpornost želi vidjeti strateška ulaganja i strukturne reforme koje vode prema klimatskoj neutralnosti, novom gospodarstvu koje je održivo, uključivo i pravedno, a putem zelene i digitalne tranzicije. Pobrinut ćemo se da dostupna sredstva Hrvatskoj za oporavak i otpornost u Puli iskoriste maksimalno.
Mala poduzeća imaju niske kapacitete za investiranje u razvoj i inovacije, i takvu ćemo ekonomsku strukturu mijenjati ciljanim potporama koje usmjeravaju poduzeća u organski rast..
Divna Radolović Rosanda
Neophodna je suradnja dionika iz sustava obrazovanja poduzetništva, javne uprave i udruga mladih kako bismo kroz sustavne zajedničke projekte, edukacije, radonice i poticanje mentorirali i motivirali mlade na inovativnost i razvoj ideja, posebice u STEM području kroz otvaranja poduzetničkih centara.
-> u nastavku dodatna pitanja za kandidate_kinje za župana_icu
12. Mladi i znanost često se susreću u Višnjanu zbog zvjezdarnice i znanstveno edukacijskog centra – kako vidite poticanje znanosti u Istri?
Divna Radolović Rosanda
Poticanje znanosti od strateškog je interesa Istarske županije. Svakako bih se zalagala za poticanje programa koji znanost približava mladima. Sinergijom Sveučilišta, znanstvenih institucija te udruga koje promiču znanost u Istri moguće je razvijati zanimljive programe namijenjene mladima.
13. Županija stipendira svoje studente – kako biste povećali fond za stipendije te potaknuli studente da se uključe u gospodarstvo Istre pri završetku fakulteta?
Divna Radolović Rosanda
Zalagala bih se za osnivanje fonda s većim raspoloživim sredstvima za stipendiranje studenata.
14. Što mislite o potezu pojedinih srednjih škola u Istri (Buje, Gimnazija Pula i Buzet) uvodeći besplatne tampone i uloške kako bi spriječili menstrualno siromaštvo? Biste li financijski podržali, kao osnivači srednjih škola, takav program u cijeloj Istri?
Divna Radolović Rosanda
Da. Podržavam inicijativu.
15. Gimnazija Pula provodi Građanski odgoj i obrazovanje, mislite li da bi svaka srednja škola trebala provoditi program i potaknuti mlade da budu aktivni u svom društvu?
Divna Radolović Rosanda
Smatram da bi svaka srednja škola trebala uvesti Građanski odgoj.