Sretan vam Mjesec hrvatskoga jezika. 🙂 U srijedu, 21. veljače, obilježili smo Dan materinskoga jezika, a samo dan nakon i obljetnicu prve hrvatske tiskane knjige, Misal po zakonu rimskoga dvora. Zato sam odlučila ovaj članak posvetiti svim govornicima hrvatskoga jezika kako bi ga što bolje upoznali. 🙂
Često me prijatelji i poznanici pitaju da im pogledam i ispravim (za)molbe za posao koje su napisali odnosno da ispravim kakvu pravopisnu, gramatičku i leksičku pogrješku. Ono što prvo ispravim jest zamolba u molba i to je ono što prvo primijete. Slijede pitanja zašto, koja je razlika… Razlika između ove dvije riječi, dakako, postoji. Evo o čemu se doista radi.
U hrvatskoj jezičnoj tradiciji riječ molba postoji još od srednjega vijeka. Pronalazimo ju u djelima starih hrvatskih pisaca poput Ivana Gundulića, Petra Hektorovića, Antuna Kanižlića, ali i u našim starim rječnicima. Imenica zamolba javlja se nešto kasnije u našemu jeziku, točnije u 19. stoljeću u djelima Vjenceslava Novaka i Slavka Kolara. Međutim, ona se toliko proširila i prisutnija je od imenice molba iako to nije bilo motivirano jezičnom potrebom.
Između ove dvije riječi postoji semantička razlika. Tako se zamolba odnosi na traženje kakve usluge, traženje pomoći osobe koja to može i označuje usmeni zahtjev. Imenica molba odnosi se na pisani zahtjev, stoga je pravilnije rabiti imenicu molba. Dakle, molba za posao, molba za odgodu plaćanja… Uzmimo primjer glagola buniti se i zabuniti se od kojih tvorimo imenice buna i zabuna. Nisam primijetila da govornici miješaju značenje ovih dviju riječi. Jasno je koje je značenje jedne, a koje druge imenice. Isti je slučaj i s ovim imenicama. Zamolba je nastala od glagola zamoliti, a molba od glagola moliti što rezultira imenicama različitoga značenja.
Imenica molba ima prednost jer se imenice češće tvore od nesvršenih glagola.
Iako se zamolba proširila u uporabi zadnjih desetljeća, jezikoslovci daju prednost imenici molba. Osim što je pravilnije tvorena i označava pisani zahtjev za što, ima i stoljetnu tradiciju u našemu jeziku.
Dakle, pišemo MOLBU za posao!
Imate li jezičnu nedoumicu uvijek možete posegnuti za jezičnim savjetnicima. Ako i niste jedan/jedna od onih koji vole posjećivati knjižnice ili vam se takva literatura ne nalazi na vašim policama, ne brinite. Odgovor može biti udaljen samo nekoliko klikova. Posjetite mrežne stranice http://bolje.hr/ ili Hrvatski jezični portal (http://hjp.znanje.hr/) kako biste uklonili jezične nedoumice.