Dragi naši studenti, slijedi još jedan kišni vikend u nizu. Nažalost, savršen za pisanje seminarskih radova pred ispite! Znamo da vam je to jedna od omraženijih obaveza, al znate kako se kaže – što se mora, nije teško! Zato vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako biste još bolje uredili svoje radove, a možda i dobili inspiraciju za pisanje istih.
Kod pisanja seminarskih radova najvažnija je priprema. Prije nego što se bacite na tipkanje, važno je pronaći dobru literaturu, pročitati je, a onda polako graditi tekst. Tema koju obrađujete svakako treba biti dovoljno opširna da biste uspjeli napisati zadani broj stranica. Stoga, ako vam je dat izbor pri odabiru teme, svakako vam ovo treba biti prvo o čemu ćete razmisliti. Nakon odabira teme i literature, važno je razraditi korpus rada koji treba podijeliti u cjeline kako bi bio pregledan i razumljiv svakome tko ga čita. Mora sadržavati uvod u kojemu ćete obrazložiti tematiku rada, razradu i naravno zaključak u kojemu ćete svoje postavke iz uvoda potvrditi. Razradu također valja podijeliti u više cjelina da rad bude što uredniji.
Kad ste odradili pripremu, važno je obratiti pažnju na još neke pojedinosti u kojima svi često griješimo. Važno je spomenuti citiranje i parafraziranje koje je ključni dio svakog seminarskog rada. Oko takvih citata treba graditi vlastite teorije i zaključke, pa vam upravo oni mogu poslužiti kao najvažnije odrednice. Također, uvijek valja navesti tko je autor da netko ne bi pomislilo na plagiranje.
Ono što je također važno su vaš pravopis i gramatika te stilsko izražavanje prilikom pisanja. Ono u čemu se nerijetko griješi su stilske pogreške koje vam računalo ne ispravlja. Naime, treba paziti na oblikovanje rečenica koje trebaju biti jasne i sažete, a treba težiti i tome da budu kratke. Pisanje seminarskog rada nije pisanje književnog teksta, pa treba pripaziti da rečenice ispunjavaju svoju svrhu i ne budu kilometarske jer se u njima često izgubi smisao.
Također, valja imati na umu da seminarski rad trebamo pisati znanstvenim stilom, pa je važno pripaziti na to da budemo što objektivniji, da koristimo bezlične konstrukcije ili mi iz skromnosti (smatramo ili smatra se, a ne smatram) jer u tome stilu ne treba izražavati vlastite emocije. Nadalje, ono što uvijek dobro dođe su i navesci (student hrvatskoga jezika, a ne hrvatskog jezika). Vrlo je važno da pišemo standardnim jezikom i strane izraze zamijenimo hrvatskima, mada nerijetko nismo ni svjesni toga da oni nisu dio našega jezika (primjerice, bolje je upotrijebiti riječi čimbenik, činitelj ili činilac umjesto tuđice faktor).
Za kraj naglašavamo: Koristiti se priručnicima i savjetnicima vrlo je važno! Oni postoje da bi nam olakšali posao, a naša je knjižnica prepuna takvih knjiga. Zato se dobro pripremite i ne ustručavajte se potražiti savjet!
